Yontere nde en ngarat e cosaan, aadi, finaa-tawaa fulɓe. Ene anndaa kam rewɓe fulɓe ko yontaaɓe. Holko addi eɓe coka (tuppa) toni dowdooru toni leyleeru, ɗakkunɗe, na kunuɗe haa haawra ? Ngam yeewtidde nde toɓɓere en mbismoto Fatimata Sall ɓur
Holko waɗii ɓee heɓuɓe ñaw koronawiris so cafraama haa celli haa ngartii e galleeji mumen yimɓe ene ndogaa ɗumen. Ɓe ene paltoo ɓe ene ceerndita ɓee to ene mbaɗa goɗɗum. Ko mankude pinal, waasde faamde waasde anndude rafi koronawiris walle ko w
illa ñawu Koronawiris naati e gure men nguurndam waylii; yaa ngaraa nattii; njokkondiral haysinno nattaani ne heewaani; jannde e duɗee kam, haala mum haalaaka, dartiima e leyɗe keewɗe.Caggal nde sukaaɓe ɓe njooɗii ko juuti jangoyaani, ɗoo e
Hannde en tuubnoto e battane koronaawiris e remooɓe. ɓaadi ko ɗum woni joljole e ooɗo wakati alay sago njeewtiden henn. Ene wayno ɓee remooɓe hannde koko ƴeebaa. Kala ko soñanoo ñolii Soblee, pompiteer… remoɓe dey ngaani sanne sanneNoy fee
Ñalawma hannde min yeewtay ko yowiti e ɗereeji jibinanɗe. Min jaɓɓoto e ko Mbiiɗon ko Aminata Dem Dieŋ. Kanko koo gooto e ardiiɓe kawtal pelle dilloɓe e lappol kumpito e ko fayi e nafakaaji keɓugol ɗereeji jibinanɗe. O ari e yeewtere de ngam ha
Yeewtere Ko mbiiɗon addi ko haala rewɓe e worɓe resondirɓe tawa keɓaani ɓesngu. Ɗum hannde woni caɗeele mawnde e rendoo ngo, ha teeŋti e rewɓe ko ɓuri heewde ko kanium en njoobete so desaama ko juuti tawa ɓesnaani. Holko safrooɓe mbii e ɗum ?
Caggal nde kaalɗen haala battane ñawu koronaawiris e nguurdam aynaaɓe, nguurdam egguɓe en kuccat e ɓee ɓe nganduɗa ndillataa ko e koltu e ɓoornanteeri, ɓee ñootooɓe.Paame min ngoni ko e rewindaande haa jooni battane Koronaawiris e cate ɗe. H
Juppuɗo yontere men hande wiyete ko Amadu Bari gooto e ardiiɓe Agridev, kawtal pelle sandaaji dilloɓe e ndemal. Rfi fulfulde waddi e makko yewtere e golle nde kawtal ngal darni cagg al googal jawtal ngal ? e holi paandaalemum ?Fulfulde Famin
Ko mbiiɗon hannde hucci ko e saɗɗallaaji ɓee ɓe ganduɗaa ko egguɓe gure mumen sabaanbundu hare, fitina, mooloyii nokkuule goɗɗe.Ɓee nguurɗam mumen tiiɗi ko adii ñawu koronawiris ene naata e leyɗe men (rafi nguura, rafi safaaro, rafi ndiyam,
Juppuɗo yontere men hannde wiyete ko Ibrahima Dikko annditirteeɗo Buri. Oo yo suka jeyaaɗo Jalasagu serkel Bankas e ley laamu Mootti to Mali. Ana ɓuri duuɓi jeeɗiɗi ko mo udditi gollirde daraniinde moƴƴinde cenorde. Sukaabe noogay e ko fawi ngo
Illa ma ko ñawu Koronaawiris naati e leyɗe men, tiiɗallaaji e torraaji keewi sanne sanne e ley golleeje. Jannde natti, ƴeeyngu saɗii, keɓal jawdi tiiɗi, aynaaɓe, durooɓe e remooɓe fof tampii.Noy feere wadde ?Ko ɗum etoto ɗen anndude e ball
Nde yontere Ko mbiiɗon ƴaɓɓotoo e ndingiral muuɗum ko suka biyeteeɗo Yero Gisse. Oo suka ko Matamnaajo taweteeɗo saare Gijilon (Senegaal).O sosii e hitaande ujunnaaji ɗiɗi e sappo e tati blog o inniri ɗum www.yeroguisse.org Fiirti ko dillat
Nde yontere min ngaddi e ndigiral meeɗen ko alkaali ɓamtaare gure dow ɗee. Juppuɗo yontere ko mbiiɗon, wiyete ko Jibiiru Mbaay dillata ko e ɗum.Kanko woni mawɗo dental sukaaɓe daraniiɓe ɓamtaare wuro Foora Jaawara. Ngoon wuro woni ko Matam
Min mbiino on gila fuɗɗoode Ko Mbiiɗon ko jeewte aduna, jeewte sukaaaɓe Afirik, sukaaɓe dillinɓe jamaano, sukaaɓe waɗuɓe fayida e golle mumen. Wadde hannde en njaɓɓoto gooto e ɓeen sukaaɓe.O wiyete ko Jibiril Jaw, kanko woni hooreejo fedde F
ooɗoo wakati ñawu koronaawiris wonii ngoƴa mawka e winndere nde (adunaaru ndu) kala. Sen tuubniima e limooje ɗee en tawan : hakke miliyon yimɓe keɓii nguu ñawu ; warii ko ɓuri capanɗe njeeɗiɗo yimɓe e adunaaru ndu ; ko selli ko tolnii tan ko e
Juppuɗo yontere men hannde wiyete ko Aysatu Bah, yo suka Debbo Sarɗiyanke to bange heblanaade mo dowla Gine. O haalatnat en mbelle faniyanke to bange sarɗiiji no woodi ngartam ? Holi woni yiyandemakko e darnde rewɓe et fannu mo dillata ? E hol
Ñalawma hannde min njeewtat ko yowwiti e ñawu biyeteeɗo Koronaawirus. Ooɗo rafi eno jokki laygol muuɗum e nder Afirik. Eno ɓuri jooni leyɗelle 40 de rafi on meemi. Yoga e leyɗelle ena miiji wonde haɗde yimɓe ɓen yaltude subaka et kiikide ino wa
Bandiraaɓe heɗitiiɓe, yuppi yontere ndee ko Bookar Njaay. Oo noon yo suka taweteeɗo Baarñi (Dakaar) kono o nehii ko to wuro wiyeteengo Duungel (Podoor). Faandaare makko fof noon woni haɓaade waylo-waylo weeyo e battane mum e gure mum. Ɗum waɗi
A yiyat sahan men hannde oo, resondirɓe ɓe nganduɗaa koɗi ko e fitina jamma e ñalawma. Ñaande weeti fof ko duko, ƴeddondiral, so ɓooyi nii mbattata ko fiyondirde. Ɗum ne nii ko e yeese ɓesngu nguu. Ngoonga mbiiɗen ko koddigal weeɓaani. Kono mat
Juppuɗo yontere men hannde wiyete ko Muusa SANKARE. Yo suka baaroowo e duuɓi capantati e joy, omo jeyaa Sookura serkel Bankas e ley laamu Mootti. Ana ɓuri duuɓi nayi ko mo udditi gollirde daraniinde wayilitinde ɓiɓɓe leɗɗe waɗa ɗum njaram. Yimɓ